{"id":16,"date":"2016-02-20T18:37:19","date_gmt":"2016-02-20T18:37:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pdplis.hr\/?page_id=16"},"modified":"2016-02-20T18:37:19","modified_gmt":"2016-02-20T18:37:19","slug":"klana","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/o-nama\/klana\/","title":{"rendered":"KLANA"},"content":{"rendered":"

Ime Klana prvi put se spominje 1235. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj biblioteci). Zbog svog zemljopisnog polo\u017eaja na raskri\u017eju putova sa sjevera prema jugu i sa istoka prema zapadu, kao i zbog svojih \u0161uma koje obiluju divlja\u010di i izvorima pitke vode, ovo podru\u010dje bilo je pogodno za \u017eivot jo\u0161 u pradavna vremena. Tako neki nalazi upu\u0107uju na postojanje \u017eivota jo\u0161 u 6. ili 5. st. prije Krista.<\/span><\/p>\n

Hrvati Istru, pa tako i ovaj kraj naseljavaju ve\u0107 u VII. st. i vrlo rano prihva\u0107aju kr\u0161\u0107anstvo. U crkvi se bogoslu\u017eje vr\u0161i na staroslavenskom jeziku i pi\u0161e se glagoljicom o \u010demu svjedo\u010di podatak iz vatikanskog arhiva o staroslavenskoj Slu\u017ebi Bo\u017ejoj u crkvici sv. Trojstva na Gradini jo\u0161 u XIII. st., kao i glagoljski natpis iz 1439. g. uzidan iznad vrata sakristije \u017eupne crkve sv. Jerolima. O \u010ditanju sv. mise na staroslavenskom u XVII st. pi\u0161e i Jochann Weichard Valvasor.<\/span><\/p>\n

U srednjem vijeku Klana je bila va\u017eno trgovi\u0161te i ogra\u0111ena mitnica, a ovuda se odvijala i po\u0161tanska slu\u017eba izme\u0111u Kranjske i tada\u0161nje Rijeke. U to doba je Klani kao i cijeloj Europi prijetila stalna opasnost od Turaka koji su vi\u0161e puta poharali ovaj kraj.<\/span><\/p>\n

No 2. velja\u010de 1559. g. Turci pod vodstvom Malko\u010d \u2013 bega ovdje do\u017eivljavaju te\u017eak poraz. Tijekom dugih stolje\u0107a, Klanu je posjedovalo vi\u0161e plemi\u0107kih obitelji: Devinski, Walsee, a od 15. st. pa sve do 1918. g. \u2013 uz kratku vladavinu Napoleonove Francuske \u2013 ustaljena je vlast austrijskih Habsburgovaca koji Klanu darivaju ili daju u zakup raznim gospodarima.<\/span><\/p>\n

Godine 1843. u Klani po\u010dinje s radom pu\u010dka \u0161kola, a prvi poznati u\u010ditelj bio je Josip Corsiga. Nakon ukinu\u0107a kmetstva 1848. g. Klanjci 1861. od baruna Andrije Negoveti\u0107a otkupljuju njegov dio posjeda, pa tako i pravo na izbor \u017eupana koje je zamrlo po\u010detkom XX. st.<\/span><\/p>\n

Godine 1852. u Klani je ro\u0111en Matko Laginja, narodni preporoditelj Istre i Hrvatski ban iz dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, najve\u0107i sin ovog kraja.<\/span><\/p>\n

Klanu 1870.g. poga\u0111a katastrofalni potres koji je uni\u0161tio ve\u0107inu ku\u0107a, ali na sre\u0107u ljudskih \u017ertava nije bilo. Iste godine osnovana je po\u0161ta, a 1882. uvedena je plinska rasvjeta.<\/span><\/p>\n

Po\u010detkom XX. st. Klana se \u2013 unato\u010d gubitku va\u017enosti iz pro\u0161lih stolje\u0107a \u2013 i dalje razvija. Tako je 1908. g. po\u0161ta dobila telegraf, 1911. trgovac Anton Medvedi\u0107 osniva pilanu, a 1913. Klana dobiva prvi vodovod. U to vrijeme osnovana je i \u010ditaonica, knji\u017enica i tambura\u0161ko dru\u0161tvo.<\/span><\/p>\n

Tada izbija Prvi svjetski rat. U ratnom vihoru Klanjci poput ostalih susjeda ratuju po boji\u0161nicama diljem Europe. Raspadom Austro-Ugarske 1918. g., Klana ulazi u sastav Kraljevine SHS, no gotovo istovremeno okupira ju Italija kao i sva okolna mjesta. Rapalskim ugovorom dvije godine kasnije povu\u010dena je granica izme\u0111u Klane i Studene, tako da je Studena ostala u sastavu Kraljevine SHS, a Klana, \u0160kalnica, Lisac i Breza pripojeni su Italiji. Klana ubrzo postaje jedan od najve\u0107ih pograni\u010dnih garnizona kraljevine Italije, gdje biva stacionirano i do 10 000 talijanskih vojnika. No unato\u010d toj velikoj koncentraciji trupa i poku\u0161aju odnaro\u0111ivanja koji je odmah po\u010deo raznim represijama i uvo\u0111enjem talijanskog jezika u \u0161kolu i druge ustanove, Klanjci su ipak o\u010duvali svoju nacionalnu svijest, a jedan od najhrabrijih \u010duvara hrvatskog jezika bio je svakako \u017eupnik Ivan Koruza, ina\u010de Slovenac, koji je u Klani bio od 1896 \u2013 1942.<\/span><\/p>\n

Sredinom 30-ih godina mnogi su Klanjci prisilno mobilizirani i poslani na boji\u0161nicu u Abisiniju (Etiopiju). Kapitulacijom Italije i odlukom ZAVNOH-a iz 1943. g., Klana je zajedno sa Istrom pripojena matici Hrvatskoj, no jo\u0161 predstoje dvije te\u0161ke ratne godine. U Klanu dolaze Nijemci i 1944. jo\u0161 bolje utvr\u0111uju Rapalsku granicu, tako da se u travnju i svibnju 1945. ovdje vode \u017eestoke borbe. Klana je napokon oslobo\u0111ena 5.svibnja 1945.<\/span><\/p>\n

Nakon II. svj. rata, Klana je od 1945. do 1953. samostalna op\u0107ina, a potom Mjesna zajednica u okviru biv\u0161e Op\u0107ine Rijeka. U Klani postoje pilana i \u0161umarija, izgra\u0111ena je nova \u0161kola, vatrogasni dom, zadru\u017eni dom, obnovljene su crkve i unato\u010d depopulacije klanjsko se podru\u010dje urbanizira.<\/span><\/p>\n

Godine 1991. \u2013 Domovinski rat. U obrani dr\u017eave sudjelovalo je mnogo ljudi iz kraja. U novoj, demokratskoj dr\u017eavi 1993. g. Klana ponovno postaje op\u0107ina zajedno sa Studenom, \u0160kalnicom, Liscem i Brezom i tako su stvoreni preduvjeti za razvoj kroz lokalnu samoupravu.<\/span><\/p>\n

Za po\u010detak organiziranog \u0161kolstva u Klani prihva\u0107ena je 1843. godina. Od onda sa nastava odvijala na vi\u0161e lokacija do 1968. g. kada je izgra\u0111ena nova \u0161kolska zgrada.<\/span><\/p>\n

Na Liscu, u \u0160kalnici i u Brezi u vrijeme talijanske okupacije organiziraju se posebne \u0161kole, a u studeni se 1922. g. organizira nastava u jednoj sobi privatne ku\u0107e za 62 u\u010denika, a 1934. izgra\u0111ena je \u0161kola koja je djelovala (samo ni\u017ei razredi) sve do devedesetih godina.<\/span><\/p>\n

Danas u Klani djeluje osnovna \u0161kola koju poha\u0111a 123 u\u010denika iz svih mjesta na\u0161e op\u0107ine, a dje\u010dji vrti\u010d koji je otvoren 2001. poha\u0111a 46-ero djece u dobi od 3 – 7 godina. U obrazovne svrhe djelomi\u010dno slu\u017ei i Multimedijalni centar u kojemu se organiziraju razli\u010diti te\u010dajevi za sve dobne skupine.<\/span><\/p>\n

Organizacija kulturnog \u017eivota u Klani po\u010dinje ve\u0107 krajem 19. st. kada u\u010ditelj Jakob Lusnik podu\u010dava zborno pjevanje, a neki imu\u0107niji mje\u0161tani po\u010dinju nabavljati hrvatski tisak koji se \u010dita i \u0161iri kroz mjesto. Tako je 1902. g. osnovan tambura\u0161ki zbor, a 1904. \u010citalnica “Napried”. U to vrijeme u Klani kao u\u010ditelj djeluje Ivan Mateti\u0107 Ronjgov koji uz crkveno podu\u010dava i svjetovno zborno pjevanje. Kontinuitet razvoja kulturnih djelatnosti prekida I. svj. rat kada s radom prestaje tambura\u0161ki zbor, a u vrijeme talijanske okupacije zamire svaki vid kulturne aktivnosti. Nakon II. svj. rata osniva se Dom kulture u sklopu kojega djeluju \u010ditaonica i knji\u017enica, obnavlja se kino dvorana, a ponovno se osniva tambura\u0161ko dru\u0161tvo i pjeva\u010dki zbor, koji me\u0111utim djeluju svega nekoliko godina. Jedinu konstantu organiziranog kulturnog djelovanja predstavlja crkveno pjevanje, koje u Klani nikad nije zamrlo.<\/span><\/p>\n

Danas u Klani djeluje Mje\u0161oviti lova\u010dki pjeva\u010dki zbor “Matko Laginja”, osnovan 1979. g. koji je od tada nositelj i organizator mnogih kulturnih zbivanja u kraju. Tu je i crkveni pjeva\u010dki zbor, a ulogu \u010ditaonice i knji\u017enice zauzima multimedijalni centar u kojem se uz pristup internetu putem petnaestak ra\u010dunala, nudi i mno\u0161tvo knjiga i DVD-ova. Ovdje djeluje i Dru\u0161tvo za povjesnicu Klana, kojem je zadatak istra\u017eivanje i o\u010duvanje povijesne i kulturne ba\u0161tine kraja, i u sklopu kojega je otvorena Etnografska ku\u0107a \u2013 Rebi\u010dina ki\u0161a.<\/span><\/p>\n

U Klani djeluje katedra \u010cakavskog sabora “Dru\u0161tvo za povjesnicu Klane”.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ime Klana prvi put se spominje 1235. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj biblioteci). Zbog svog zemljopisnog polo\u017eaja na raskri\u017eju putova sa sjevera prema jugu i sa istoka prema zapadu, kao i zbog svojih \u0161uma koje obiluju divlja\u010di i izvorima pitke vode, ovo podru\u010dje bilo je pogodno za \u017eivot jo\u0161 u pradavna…<\/p>\n

Continue<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":2,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-16","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/16","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/16\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17,"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/16\/revisions\/17"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pdplis.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}